Fauna

Na području Plužina vrlo je zastupljena raznovrsna fauna. Preduslovi za razvoj i očuvanje životinjskog svijeta nalaze se u izvanrednoj složenosti prirodnih i ekoloških faktora, a u prvom redu u smjenjivanju i prožimanju šumskih, livadskih, pašnjačkih, visokoplaninskih i riječnih ekosistema.


Ovaj kraj je naseljen raznovrsnom faunom, dok je oko 300 životinjskih vrsta zaštićeno. Po zanimljivosti i bogatstvu, prvo mjesto pripada beskičmenjacima, sa velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta, pogotovo među insektima. Stoga cvijetne livade predstavljaju pravi raj za kolekcionare raznih vrsta leptira. Životinjski svijet sisara čine medvjed (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra), vuk (Canis lupus), srna, zec, divlja svinja, kuna, lisica i druge. Na ovom području živi i oko 170 vrsta ptica, a među raritetima su veliki tetrijeb (Tetrao urogallus L.), suri orao (Aquila chrysaetos), jarebica kamenjarka, soko, krstokljunka, bjeloglavi sup ... Fauna riba je uglavnom zastupljena salmonidnim vrstama, koje žive u brzacima rijeka ili jezerima, kao sto su pastrmka potočarka, lipljen, mladica, jezerska zlatovcica itd.

Djetlići - ptičji astronauti

Širi prekogranični pojas Pive, jedan je od rijetkih u Evropi, gdje se mogu vidjeti svih 10 evropskih vrsta djetlića. Ne samo što su djetlići atraktivna i harizmatična grupa ptica, kako za ljubitelje prirode tako i za posmatrače ptica, već je njihovo prisustvo, a naročito prisustvo planinskog i troprstog djetlića, dobar pokazatelj očuvanih staništa, prije svega zdravih šuma.

Planinske šume ovog Parka Prirode su dom troprstog i velikog djetlića te crne žune dok se u bukovim i hrastovim šumama mogu naći endemski planinski kao i veliki djetlić. Sa druge strane kulturni krajolik naših sela idealno je stanište za vijoglava, sirijskog, velikog, crvenoglavog i malog djetlića.

U potrazi za insektima koji se kriju ispod kore drveća, djetlić svojim kljunom udara savršeno precizno brzinom od preko 15 udaraca u sekundi ili oko 1000 u minuti, čak i do 2000 puta dnevno. Sila kojom udara u drvo 1200 puta je jača od sile gravitacije, što je 250 puta više nego što osjete astronauti tokom lansiranja. Pitate se kako ih od toga ne zaboli glava? Osim snažnih mišića vrata koji mu omogućavaju potpuno precizan udarac kljunom, djetlić ima ojačanu lobanju, koja je od kljuna odvojena spužvastom hrskavicom. Tako se snaga udarca ne prenosi direktno na lobanju već na hrskavicu koja ublažava udarce bolje i od jednog sistema koji je izumio čovjek. Ovakva adaptacija mozga na udarce kod djetlića, istražuje se i za potrebe bolje zaštite ljudi posebno u industriji proizvodnje kaciga za bicikliste, motocikliste, ragbiste...

Prati nas na Facebook-u

Facebook By Weblizar Powered By Weblizar
Povratak na vrh